GASTRONOMIJA

Gastro

HERCEG NOVI JE VAŠ RESTORAN
Five Course Meal — gastronomsko putovanje kroz grad

Gastronomija Herceg Novog ogledalo je duha i istorije ovog grada – jednostavna, a bogata ukusima, zasnovana na svježim, lokalnim namirnicama i receptima koji se prenose s koljena na koljeno. U svakom zalogaju osjeća se povezanost sa morem, i zaleđem kojem dominira planina Orjen i poluostrvo Luštica, zatim prirodom koja okružuje grad, i naposlijetku uticaj mediteranskih kulinarskih tradicija koje su vijekovima obogaćivale lokalnu trpezu.

Iako je Herceg Novi kroz istoriju poznavao periode skromnosti, ljubav Novljana prema ukusnoj i kvalitetnoj hrani nikada nije nestala. Lokalna kuhinja se tradicionalno oslanjala na jednostavna jela pripremljena od namirnica uzgajanih u priobalnoj klimi: povrća, ribe, a povremeno i mesa. Vremenom su se recepti obogaćivali, pa su nastala nova jela koja danas predstavljaju ponos hercegnovske gastronomije.

Gastro
Gastro

Danas Herceg Novi ne samo da čuva, već sa ponosom predstavlja svoje bogato gastronomsko i kulturno nasljeđe, čineći ga prepoznatljivim dijelom identiteta grada i privlačnom pričom kojom se rado dijeli sa svijetom. Posjetite naše restorane, konobe, kafiće i seoska domaćinstva i prepustite se autentičnim ukusima Herceg Novog, gdje svaki obrok postaje nezaboravno iskustvo.

Herceg Novi ne posjećuje se samo pogledom — on se upoznaje i za stolom. Ovaj vodič pretvara grad u restoran, a pet slijedova u priču o njegovom prostoru, istoriji, namirnicama i ljudima. Svaki tanjir predstavlja jednu stanicu: od prvog zalogaja, preko mediteranske i planinske trpeze, do slatkog završetka i čaše kvalitetnog vina.

Za autentičan doživljaj pitajte: „Šta je danas svježe i lokalno?“

Hercegnovska trpeza

Hercegnovska trpeza nastaje tamo gdje se sreću more, kamen, maslina i planina.

Od svježih plodova Jadrana do specijaliteta sa brda, hercegnovska trpeza krije bezbroj ukusa. Iako ih sve ne možemo nabrojati, u nastavku vam predstavljamo ona najautentičnija — jela našeg podneblja koja ne smijete propustiti.

AMUSE-BOUCHE

Prvi pozdrav iz Herceg Novog

U gastronomiji, kao i u dobrim pričama, početak je presudan. Amuse-bouche — „onaj mali zalogaj koji otvara apetit“ — u Herceg Novom ne treba da bude komplikovan niti pretenciozan. Naprotiv, treba da bude iskren, topao i neposredan, baš kao i ljudi koji ovdje žive. Najprikladniji izbor za takav prvi pozdrav je priganica — jednostavno, ali savršeno tijesto prženo na ulju ili masti, mekano iznutra, blago hrskavo spolja, koje nosi miris doma i tradicije.

Priganice su jedno od najpoznatijih tradicionalnih jela crnogorske kuhinje. Obično se služe uz sir, med, džem ili kajmak.

Predlog tanjira: Priganica * luštički sir * džem od smokve
• džem od naranče • džem od drenjina * domaći med

Preporučeno piće: lozova rakija

Amuse-bouche
Predjelo

PREDJELO

Meza mora i zaleđa

U Boki obrok često ne počinje glavnim jelom. Prvo na sto stižu pršut, sir, masline, domaći hljeb, marinirana riba, kašika salate od hobotnice ili riblja pašteta. Hladno predjelo nije samo najava ručka ili večere – ono je poziv da se sjedne, uspori i uživa.

Uz mezu se u Herceg Novom najčešće služi rakija ili čaša bijelog vina kao idealan aperitiv. Najbolja meza je ona koja se dijeli: nekoliko zalogaja pršuta, komad sira, domaća pita od zelja, maslina ubrana iz primorskog maslinjaka i razgovor koji se spontano produži.

Predlog tanjira: Hercegnovska meza

Njeguški pršut

Gdje se planinski povjetarac susreće sa morskim, rađa se Njeguški pršut sa luštičkim šmekom – savršen spoj crnogorske tradicije i mediteranskog duha. Sušen i dimljen na bukovini, sazrijevao najmanje devet mjeseci, ovaj pršut odiše bogatom aromom i nježnom teksturom.

Na Luštici se poslužuje uz lokalni sir, domaće masline, svježi hljeb i čašu crnogorskog vina – kao uvod u nezaboravno gastronomsko putovanje.

Pašteta od tune ili plave ribe

Riblja pašteta priprema se od tunjevine ili druge plave ribe, uz maslinovo ulje, limun, začine i, prema receptu, kapare ili kremasti dodatak.

Najbolja je kada se služi na toplom domaćem hljebu ili prepečenim kriškama. Ovo je jednostavno predjelo koje savremeno predstavlja hercegnovsku vezu sa morem.

Salata od hobotnice

Salata od hobotnice jedan je od prepoznatljivih morskih predjela na crnogorskom primorju. Kuvana hobotnica siječe se na komade i kombinuje sa krompirom, crvenim lukom, peršunom, maslinovim uljem i limunom.

Hobotnica treba da bude mekana, ali ne raskuvana, dok krompir upija sokove i arome preliva. Služi se hladna ili blago rashlađena, najčešće kao uvod u riblji obrok.

Karpačo od tune

Karpačo od tune priprema se od tanko rezanih komada svježe ribe, uz maslinovo ulje, limun, krupnu so, biber i aromatično bilje. Ovo je elegantno predjelo koje naglašava kvalitet ribe, a ne količinu dodataka. U restoranima često je pronaći uz kapare, rukolu ili tanko rezane citruse.

Karpačo od tune

Karpačo od tune priprema se od tanko rezanih komada svježe ribe, uz maslinovo ulje, limun, krupnu so, biber i aromatično bilje.

Pašta-šuta

Jednostavno, toplo jelo iz svakodnevne kuhinje Boke – kuvana tjestenina prelivena gustim, polako kuvanim sosom od zrelog paradajza, luka, bijelog luka i maslinovog ulja, uz prstohvat šećera, lovorov list i domaće začinsko bilje (bosiljak, origano).

Sir iz ulja

Sir iz ulja tradicionalno se čuva u maslinovom ulju, često uz dodatak začinskog bilja, bijelog luka ili suve paprike. Posebno je zanimljiv luštički sir iz ulja, koji nosi karakter kraja u kojem se susreću kamen, maslina i slani morski vazduh.

Služi se uz hljeb, masline, paradajz i pršut. Ulje u kojem je sir odležao može se koristiti za umakanje hljeba ili kao završni dodatak salatama i toplim jelima.

Sir iz ulja

Sir iz ulja

Sir iz ulja tradicionalno se čuva u maslinovom ulju, često uz dodatak začinskog bilja, bijelog luka ili suve paprike. Posebno je zanimljiv luštički sir iz ulja, koji nosi karakter kraja u kojem se susreću kamen, maslina i slani morski vazduh.

Služi se uz hljeb, masline, paradajz i pršut. Ulje u kojem je sir odležao može se koristiti za umakanje hljeba ili kao završni dodatak salatama i toplim jelima.

Masline i maslinovo ulje

Masline su jedan od najjednostavnijih, ali i najautentičnijih ukusa Boke. Zelene, crne, salamurene ili marinirane, služe se uz sir, pršut, ribu i hljeb. Za posjetioca je to prilika da osjeti kako jedan sastojak može povezati kuhinju, pejzaž i način života.

RIBLJI SLIJED

More na tanjiru – Riba: Mediteranski šmek po kojem smo poznati

Riba je najprirodniji amblem hercegnovske gastronomije. U gradu koji je okrenut zalivu i otvorenom moru, riblji obrok treba da bude jednostavan: svježa riba, so, maslinovo ulje, limun, lagana salata i čaša vina.

Ponuda zavisi od sezone i dnevnog ulova. Zato je jedno od najkorisnijih pitanja u restoranu:

Riblji slijed

Škarpina

Škarpina ima snažan morski ukus i često se koristi za pripremu ribljih čorbi i brodeta. Može se pripremiti i pečena ili kuvana, u zavisnosti od veličine i recepta.

Riblja čorba od škarine posebno je cijenjena.

Sardele

Sardele su sitna plava riba, pristupačna, ukusna i duboko povezana sa mediteranskim ishranom. Mogu se pržiti, peći na gradele, marinirati ili služiti uz zelje.

Za autentičan primorski obrok dovoljno je dodati blitvu, hljeb i čašu hladnog bijelog vina.

Bokeški brodet

Brodet je riblje jelo sa sosom od luka, paradajza, vina i začina. Može se pripremati od jedne ili više vrsta ribe, zavisno od lokalnog recepta i dostupnog ulova. Gastronomski specijalitet ovog podneblja.

Buzara od školjki

Buzara je jedan od najpoznatijih načina pripreme školjki na Jadranu. Dagnje ili drugi plodovi mora kuvaju se u maslinovom ulju, bijelom luku, peršunu i vinu.

Bijela buzara naglašava ukus školjki, dok crvena donosi aromu paradajza. U oba slučaja, hljeb je obavezan dodatak.

Salata od zelenice

Zelenica, odnosno jestivo samoniklo zelje, dio je tradicionalne primorske kuhinje. Najčešće se začinjava maslinovim uljem, sirćetom ili limunom i služi kao jednostavan prilog uz ribu i druga jela.

Predlog tanjira: Orada na žaru * brodet * crni rižoto *
buzara od školjki * salata od hobotnice

Preporučeno piće: svježe bijelo vino ili lagani rose

„Koja je riba danas svježa?“

Orada na žaru

Cijela, svježe ulovljena orada peče se na uglju do zlatne hrskavosti, uz tek maslinovo ulje, morsku so i limun. Jednostavnost pripreme zato i jeste njena čar: blago slatki ukus i sočno bijelo meso, a uz blitvu s krompirom ili dinstano povrće predstavlja klasik hercegnovske ljetne trpeze.

Brancin

Jedna od najtraženijih plemenitih riba Jadrana i česta zvijezda jelovnika u hercegnovskim restoranima i konobama. U Herceg Novom se najčešće priprema na žaru, preliva maslinovim uljem i poslužuje sa kriškom limuna i tradicionalnim prilogom poput blitve s krompirom, dinstanog povrća ili palente.

Zubatac

Zubatac je cijenjena riba čvrstog mesa i punog ukusa. Najbolje se priprema cijeli, na gradele ili u rerni.

Zbog izraženog ukusa ne zahtijeva mnogo dodataka. Dovoljni su maslinovo ulje, limun, malo soli i jednostavan prilog.

Lignje

Lignje se pripremaju na žaru, pržene ili punjene. Lignje sa žara najbolje se završavaju maslinovim uljem, peršunom i limunom, dok se pržene služe uz tartar sos ili salatu.

Punjene lignje mogu sadržati sir, pršut, povrće ili rižu, u zavisnosti od kućnog i restoranskog recepta.

Buzara

Hobotnica ispod sača

Hobotnica ispod sača priprema se sa krompirom, lukom, maslinovim uljem i začinskim biljem. Dugim pečenjem meso postaje mekano, a povrće upija sokove i aromu mora.

Crni rižoto

TOPLO GLAVNO JELO

Između mora i planine – Planinska trpeza iznad Boke

Iznad plavetnila Bokokotorskog zaliva, na strmim padinama Orjena, krije se svijet u kojem vrijeme teče sporije, a ukusi nose pečat generacija. U selima Vrbanj, Kruševice i Žlijebi planinska trpeza nije samo obrok – ona je priča o opstanku, gostoprimstvu i skladu s prirodom. Ovdje se jede ono što planina i domaćinstvo daju: suhomesnati proizvodi dimljeni na bukovini, sir i kajmak od ovčijeg i kravljeg mlijeka, jagnjetina i teletina pečene ispod sača, te jela od kukuruznog brašna i krompira koja griju tijelo i dušu.

U ponudi seoskih domaćinstava na Orjenu dominiraju jela po karakteru bliža tradicionalnoj crnogorskoj, a ne bokeškoj kuhinji; upravo ta različitost obogaćuje gastronomsku ponudu Herceg Novog, koji na svojoj teritoriji objedinjuje tešku, mesnu planinsku trpezu i laganu, mediteransku kuhinju primorja.

Salata od žućenice – često iz vlastite proizvodnje, servirana uz domaći hljeb i luk.

Njeguški sir – polutvrdi sir od ovčijeg mlijeka, aromatičan i blago slankast, idealan uz pršut.

Planinska trpeza

Kajmak – gust, masan, često posluživan uz vruć hljeb ili kao dodatak mesnim jelima.

Sir iz mješine – tradicionalni sirevi iz okolnih krajeva, bogatog okusa i specifične teksture.

Jagnjetina u mlijeku – dinstana jagnjetina u mlijeku i bijelom vinu, mekana i aromatična, često uz kačamak ili hljeb.

Teletina ispod sača – slično jagnjetini, ali s nježnijim mesom i bogatim sosom.

Suva ovčetina sa raštanom – sušeno ovčije meso kuvano s raštanom (zelje), staro jelo koje se sve rjeđe susreće, ali je duboko ukorijenjeno u tradiciji.

Cicvara – slično kačamaku, ali često gušće i bogatije kajmakom

Sir
Kajmak

Predlog tanjira: Peraška torta •
kolač od smokava • priganice
sa medom • naracini

Preporučeno piće: kafa, čaj

Kuvani pršut sa bijelim zeljem – jedno je od jela koje najbolje oslikava spoj primorske i zaleđinske kuhinje Herceg Novog. Pršut, tradicionalno sušen i čuvan za posebne prilike, kuva se zajedno sa bijelim zeljem, čime meso postaje mekano, a povrće poprima bogat, dimljen i slan ukus.

Kačamak – gusto kuvano kukuruzno brašno s krompirom, obogaćeno mladim sirom i kajmakom

Piće kao dio priče

Vino - Između mora i kamena

U Crnoj Gori vino nosi pejzaž u kojem nastaje. U njegovom ukusu susreću se sunce, kamen, morski vazduh i planine koje čuvaju vinograde. Autohtone sorte, poput Vranca, Kratošije i Krstača, predstavljaju živo nasljeđe zemlje i svjedoče o dugoj tradiciji uzgoja vinove loze.

Crno vino Vranac donosi snagu i dubinu juga, Kratošija podsjeća na stare puteve kojima su sorte putovale kroz Mediteran, dok Krstač u čašu unosi svježinu bijelog vina i lakoću primorske gastronomije. Uz pršut, sir, masline, ribu ili jela pripremljena na ognjištu, vino postaje više od dodatka obroku — ono postaje dio doživljaja.

Upoznati crnogorsko vino znači upoznati zemlju kroz njen ukus. To je priča o vinogradima koji prkose kamenu, o ljudima koji čuvaju porodično znanje i o gostoprimstvu koje počinje čašom ponuđenom iz srca. Na prostoru između mora i planine, vino nije samo piće. Ono je tečni zapis mjesta.

Školjke
Vino

Kako birati vino

Za ribu i školjke birajte svježe bijelo vino ili lagani rose. Uz pršut, sir, roštilj i jagnjetinu bolje pristaju punija crvena vina. U restoranu je dovoljno da kažete šta ćete jesti i da li volite svježije ili punije vino. Dobar konobar ili somelijer može preporučiti kombinaciju prema jelu, a ne samo prema sorti.

Vinarija Savina

Smještena na sunčanoj padini iznad Meljina, u blizini manastira Savina, u jednom od najljepših dijelova grada, Vinarija Castel Savina spaja vinogradarsku tradiciju Boke Kotorske sa savremenim pristupom proizvodnji vina. Na približno dva hektara uzgajaju se međunarodne sorte poput merloa, kaberne sovinjona, šardonea, grenachea i širaza, kao i autohtona bijela sorta žižak.

Degustacija vina u ambijentu mediteranskog pejzaža, uz pogled na Herceg Novi i Bokokotorski zaliv, predstavlja spoj gastronomije, prirode i kulturnog nasljeđa.

Rakija - Čašica dobrodošlice

Rakija je u Crnoj Gori više od alkoholnog pića. Ona je znak dobrodošlice, dio porodičnog gostoprimstva i uvod u razgovor.

U Herceg Novom je najprirodnije početi lozovom rakijom, jer je vinova loza duboko povezana sa primorskim krajem. Rakija se služi uz mezu, pršut, sir, masline i domaći hljeb.

Lozova rakija

Kako degustirati rakiju

Rakija se ne degustira kao brzo piće. Najprije se pomiriše, zatim se proba u malom gutljaju i ostavi nekoliko sekundi da se osjete voćne i začinske note.

Za degustaciju je najbolje kada ponuda uključuje tri vrste: lozovu, voćnu i travaricu. Uz njih se obično idu pršut, sir, masline, suve smokve i orasi.

Travarica

Travarica se dobija aromatizovanjem rakije mediteranskim i drugim ljekovitim biljem. U zavisnosti od recepta, mogu se osjetiti pelin, žalfija, ruzmarin, komorač i druge biljke. Posebno je zanimljiva u Herceg Novom zbog veze sa mediteranskim biljem i tradicionalnim poznavanjem lokalne flore.

Lozova rakija

Lozovača je tradicionalna rakija od grožđa koja se dobija destilacijom fermentisanog grožđanog kljuka – izmuljanog grožđa koje fermentiše prije stakanja vina. Biranjem kvalitetnijeg grožđa namijenjenog baš za rakiju i destilacijom cijelog kljuka, lozovača zadržava više voćnih aroma, pa je obično pitkija, mekša i kompleksnijeg ukusa, sa naglašenim notama zrelog grožđa i cvjetnim tonovima. Zbog toga se najčešće služi kao aperitiv ili digestiv u čistom obliku, uz lagano hlađenje, i predstavlja jedan od najcjenjenijih destilata u regionalnoj gastronomiji.

Komovica

Komovica nastaje destilacijom prevrele komine koja preostaje nakon cijeđenja crnog vina – dakle, od ljuspica, sjemenki, peteljki i ostataka grožđa, uz mogućnost dodatka vinskog taloga. Kao nusproizvod vinarstva, komovica je često jača, oštrija i „zemljanijeg“ profila, sa manje voćne svježine, ali izraženijim taninskim i drvenastim notama. Upravo zbog intenzivnog karaktera, često se koristi kao osnova za miješane rakije (travarice, aromatizovane rakije) ili se odležavanjem u buradima ublažava i dobija složeniji ukus.

Čašice rakije

Medovača

Medovača je rakija obogaćena medom. Slatkasta je i aromatična, a može se služiti kao digestiv ili uz jednostavan desert.

Gastronomska godišnja doba u
Herceg Novom

Proljeće -
“Buđenje ukusa”

Rakija je u Crnoj Gori više od alkoholnog pića. Ona je znak dobrodošlice, dio porodičnog gostoprimstva i uvod u razgovor.

U Herceg Novom je najprirodnije početi lozovom rakijom, jer je vinova loza duboko povezana sa primorskim krajem. Rakija se služi uz mezu, pršut, sir, masline i domaći hljeb.

Šta je u sezoni:

  • Mlado povrće: mladi luk, rotkvice, mladi grašak
  • Zelje i začinsko bilje: blitva, kopriva, divlje zelje, peršun, nana i majčina dušica
  • Svježi sir: od ovčjeg i kravljeg mlijeka, blag i kremast, idealan uz mlado povrće
  • Laganija riba: sardela, inćuni, orada i brancin – pripremljeni na žaru ili u buzari
Hljeb
Terasa

Ljeto – “Mediteranska raskoš”

Ljetni mjeseci donose najbogatiju ponudu — more je puno ribe, a bašte pune povrća. Ovo je sezona kada Herceg Novi pokazuje svoju pravu gastronomsku snagu.

Šta je u sezoni:

  • Paradajz i krastavac: sočni, aromatični, često iz porodičnih bašti
  • Masline: rane sorte počinju se brati krajem ljeta
  • Svježa riba: lignje, hobotnica, škampi, dagnje i sardela
  • Školjke: dagnje i drugi školjkaši iz Boke, dok se kamenice nude sezonski i kod pojedinih proizvođača.
  • Smokve: svježe, slatke, često uz sir ili pršut
  • Ostalo povrće: paprike, tikvice, patlidžan, luk - sve u punoj zrelosti

Jesen - “Berba i
priprema”

Jesen je sezona obilja — masline se beru, grožđe zri, a kuće se pune zimnicom. Ovo je vrijeme kada se Herceg Novi priprema za zimu, a gosti mogu iskusiti najautentičnije proizvode.

Šta je u sezoni:

  • Grožđe: rane i kasne sorte, često iz porodičnih vinograda
  • Maslinovo ulje: svježe cijeđeno, intenzivno zeleno, puno arome — najbolje od oktobra do novembra
  • Orašasti plodovi: orasi, bademi, lješnici
  • Kasno povrće: bundeva, kelj, karfiol, cvekla
Jesen
Sač

Zima - “Teška, topla jela”

Zimska kuhinja u Herceg Novom spaja primorske i planinske uticaje — riba se i dalje jede, ali teža jela ispod sača i kašaste pripreme dominiraju.

Šta je u sezoni:

  • Kačamak: tradicionalno planinsko jelo
  • Cicvara: bogatija verzija kačamaka, s puno sira i kajmaka, često za doručak
  • Jagnjetina ili teletina ispod sača: meso se dugo krčka pod metalnim poklopcem prekrivenim žarom, uz krompir i povrće
  • Raštan: kuvan s krompirom, suvim mesom ili kobasicama
  • Suvo meso: govedina, svinjetina, divljač — sušeno i dimljeno
  • Zimsko povrće: kupus, kelj, mrkva, cvekla, krompir

Zelena pijaca i lokalni proizvođači

Zelena pijaca je mjesto gdje se upoznaju sezonski proizvodi, lokalni proizvođači i svakodnevni ritam grada. Posjetioci mogu potražiti masline, ulje, sir, med, suve smokve, povrće i druge proizvode koji priču o Herceg Novom pretvaraju u uspomenu za ponijeti.

Hercegnovska pijaca nudi nešto što supermarketi ne mogu: neposredan susret s proizvođačima. Ovdje možete čuti priču iza svakog proizvoda — kako se masline beru, gdje pčele sakupljaju nektar, ili zašto određeni sir ima baš tu teksturu.

Masline
Pijaca

Za posjetioce koji žele da ponesu dio Herceg Novog kući, pijaca je idealno mjesto za autentične gastronomske suvenire: teglu meda s ručno pisanim etiketama, flašu maslinovog ulja iz porodičnog zasada, ili pakovanje suvih smokava koje će mjesecima podsjećati na mediteransko sunce.

Herceg Novi je restoran bez zidova: zaliv je njegova terasa, planina njegova ostava, a lokalni ljudi domaćini. Kroz pet slijedova gosti ne dobijaju samo obrok, već poziv da grad dožive polako, otvoreno i za stolom.

Dođite zbog pogleda. Ostanite zbog ukusa.
Vratite se zbog ljudi.

Top restorani u Herceg Novom Saznaj više →
Tripadvisor
gastro-banner-graphic

Turističke takse

Anketa

anketa